Umesto 33.000 dug 76.000 EUR: Otplatiću 6 stanovaIzvor: TV O2 (B92)
Gosti: Predstavnici CHF Srbija, Sanja Vujanović, Jelena Pavlović Beograd -- Odluka grčkih sudova da donesu presude kojima se krediti u švajcarskim francima tretiraju kao rizični ponovo je otvorila problem građana u Srbiji. Oni najavljuju da će u ponedeljak predati poziv Vladi, ministarstvu finansija i centralnoj banci i tražiti da postupi na isti način i da ove kredite tretira kao problematične. Sanja već deceniju otplaćuje kredit u švajcarskim francima. Kada se zaduživala uzela je kredit u vrednosti 90 hiljada franaka, što je tada bilo 55 hiljada evra. "Onda smo otplaćivali do 2015. te do tog najvećeg skoka nekih 22 hiljade evra otplatili i kada se desio skok švajcarskog franka eura kada su se približili jako, čak franak u jednom momentu prestigao euro mi smo dugovali 76 hiljada eura", priča Sanja Vujanović, korisnica kredita u švajcarskim francima. Procena je da je Srbiji u švajcarcima zaduženo 18 hiljada korisnika. Oni traže deindeksaciju tih kredita, odnosno njihovo vraćanje na dinarske iznose i mogućnost kolektivne tužbe koja sada u zakonu ne postoji. "Znači ako ja i ugovorimo da vi meni platite nešto, 100 hiljada eura u protivvrednosti, vi meni kad ste isplatili nastali su dinari. Posle toga su sve dalje trasankcije su dinarske. ti dinari ne mogu svaki čas i svakog meseca da se vraćaju u devize. Zato to nije kredit sa valutnom klauzulom nego indeksirani kredit kako su ga nazvale sve države u Evropi", objašnjava Jelena Pavlović iz Centra za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF Srbija. Na drugoj strani, Iz udruženja banaka Srbije odgovaraju da je devizna klauzula po zakonu. "Nije tačno da ne postoji propis u Srbiji kojim se reguliše postojanje valutne klauzule. Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kojim se rukovode banke pri odobravanju zajmova, predviđa da se kod kredita indeksiranog u stranoj valuti primenjuje zvaničan srednji kurs. Taj zakon u potpunosti je usklađen sa Direktivom Evropske unije i standardima EU koja poznaje indeksaciju kredita stranom valutom", rekao je Veroljub Dugalić iz Udruženja banaka Srbije. Zaduženi ne odustaju od zahteva da se pronađe rešenje jer kako kažu - ako su to uradile mnoge evropske zemlje, mora i Srbija. "Ja narednih 21, 22 godine koliko još imam da otplaćujem kredit ja ću da otplatim 6 stanova", ističe Sanja. Spremni su, ukoliko ne bude rešenja, da traže pravdu u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, a tada neće tužiti banke nego državu. Video je dostupan na linku
3 Comments
Izvor: Happy TV Emisija "POSLE RUČKA" TEMA: Kako živeti normalno i spokojno sa dugovima? Gosti: Era Ojdanić - Pevač, Svetlana Manić - Komora izvršitelja, Jelena Pavlović - Advokat, Aleksandra Rakonjac - Marketing menadzer, Ivan Simić - Advokat Grčka: Dana 29.12.2017.godine, doneta je prva pravnosnažna presuda Apelacionog suda u Piraeusu, br. 791/2017, u sporu po kolektivnoj tužbi koju su pokrenule potrošačke organizacije u Grčkoj zajedno sa Udruženjem korisnika kredita indeksiranih u CHF protiv EFG Eurobank Ergasias SA, koja se tiče 70 000 korisnika kredita, a kojom je sud u celosti stavio indeksaciju u švajcarskom franku van snage, i to ne samo za ubuduće, već od početka ugovora, sa anuliranjem svih posledica indeksacije. Sud je istakao da krediti indeksirani u švajcarskim francima nisu obični krediti, već da se radi o složenom finansijskom proizvodu sa izuzetno velikim rizicima, o kojima banke nisu informisale potrošače prilikom ugovaranja kredita. Prvostepenom presudom 334/16, koju je potvrdio Apelacioni sud, sud je zabranio Eurobanci da koristi bilo koju odredbu ugovora o kreditu koja ima za posledicu obavezu potrošača da plaća anuitet u protivvrednosti švajcarskog franka po kursu na dan plaćanja, kao i da koristi ugovorne odredbe kojima je banka bila ovlašćena da konvertuje glavnicu kredita u evre po kursu švajcarskog franka na dan raskida ugovora. Konačno, sud je naložio Eurobanci da izvrši preračunavanje svih CHF indeksiranih kredita – i to kako anuiteta, tako i glavnice, na osnovu kursa na dan davanja kredita i zapretio Eurobanci kaznom od 3.000,00 evra za svako pojedničano kršenje predmetne sudske odluke. Sud je istakao da ugovorne odredbe i uslovi u CHF indeksiranim kreditima ne ispunjavaju zahtev transparentnosti, odnosno da iako odredbe mogu biti gramatički tačne, da potrošači nisu dobili adekvatne i potpune informacije u vezi ozbiljnog valutnog rizika, kao i da nisu mogli da predvide, na bazi jasnog i merljivog kriterijuma, ekonomske posledice koje mogu nastati, a posebno da nisu mogli da shvate i predvide ukupan trošak kreditiranja koji je nedefinisan i koji može biti uvećan ne samo u anuitetu, već i u glavnici. Između ostalog, sud je naveo da su krediti indeksirani u švajcarskom franku neposredno povezani sa deviznim tržištemo čemu su potrošači takođe morali da budu obavešteni; da potrošačima nije bila saopštena činjenica da je početkom 2007.godine, postojala depresijacija valutnog rizika evra od 30 %, a o čemu je banke informisao MMF iste godine; da je banka morala da pruži informacije kako će tačno delovati na preostali dug velika depresijacija evra i istovremeno povećanje kamatnih stopa; da je o takvom konkretnom proizvodu, koji nije obični hipotekarni kredit, nego je složeni finansijski proizvod, banka morala informisati potrošače putem posebnih savetnika s posebnim kvalifikacijama za takav posao; da je banka znala da potrošači nisu imali izvore prihoda u švajcarskom franku, te da nisu špekulisali kod ugovaranja kredita kao ulagači, nego su taj kredit uzeli isključivo zbog ponuđene niže kamatne stope; da je banka znala da će doći do velike depresijacije evra i posledično do promene kreditne sposobnosti dužnika potrošača i to iznad njihovih mogućnosti. U Grčkoj su pokrenute još dve kolektivne tužbe, protiv Nacionalne banke Grčke, broj Presude 799/2017 (osnivač Vojvođanske banke) i Alfa banke, broj presude 800/2017 u kojima je doneta identična odluka kao u slučaju protiv EFG Eurobanke, a u korist potrošača. Presude u ovim sporovima su za sada prvostepene, za razliku od Presude protiv EFG Eurobanke koji je pravnosnažno okončan. SRBIJAIndeksirani krediti nisu u Srbji bili predviđeni kao zakonska mogućnost, te nisu ni u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, istima su višestruko povređena prava svih korisnika kredita odsustvom detaljnog informisanja kao i narušavanjem njihovih ekonomskih inreresa, povređene su sve norme Kodeksa profesionalne etike iz 2006.godine koje su banke bile dužne da poštuju i bili su zabranjeni Odlukom centralne banke iz 2007.godine koja je definisala da rezidenti mogu vršiti poslove sa finansijskim derivatima samo na organizovanom tržištu u inostranstvu, preko banke. Na kraju, kada bi se govorilo o kreditu sa valutnom klauzulom, a kako pogrešno nazivaju ove kredite, a ne složenim ugovorima sa finansijskim instrumentom, čak ni tada nema zakonitosti, jer se Zakon o deviznom poslovanju primenjuje na devizne kredite date rezidentima i dinarske kredite date nerezidentima (a ne na dinarske kredite date rezidentima).
Radi navedenog, ovi ugovoru su u Srbiji ne samo nepošteni, veći duboko nezakoniti. Imajući u vidu sa se presude u Srbiji donose „U ime naroda“, što znači u skladu sa domaćim propisima, a ne samo po ličnom sudijskom uverenju, neznanju i nezaintresovanosti, od ponedeljka, 22.01.2018.godine Udruženje će javno objavljivati sve presude i rešenja suda doneta u predmentima indeksiranih kredita, uz nužnu anonimizaciju podataka o korisniku, dok će svi ostali podaci biti svima javno dostupni, radi kontrole rada suda od istog tog naroda. Takođe, Udruženje CHF Srbija će javno objavljivati svu dokumentaciju, prvenstveno koja se tiče ponašanja banka u konkretnim slučajevima, kao i javno informisati javnost da li banke vrše rezervisanja po ovim spornim kreditima, kako se ponašaju revizorske kuće i centralna banka. Poštovani, Povodom najnovije PRVE PRAVNOSNAŽNE KOLEKTIVNE presude u Grčkoj protiv EFG Eurobanke u vezi kredita u švajcarskim francima, Udruženje za zaštitu korisnika bankarskih usluga “CHF SRBIJA” Vas poziva na KONFERENCIJU ZA ŠTAMPU koja će biti održana u sredu, 17.januara 2018.godine u 12 časova, u Beogradu, u Medija Centru, Terazije br.3, II sprat, Velika sala. Konferencija ima za cilj da javnosti Srbije predstavi značajnu presudu kojom je indeksaciju u valuti švajcarskog franka, grčki sud u celosti stavio van snage i naložio EFG Eurobanci da sve kredite preračuna po početnom kursu na dan aktivacije kredita, a koja rešava problem 70.000 korisnika kredita u Grčkoj i koja je od izuzetno velikog značaja i za sve korisnike ovih kredita u Srbiji. Na konferenciji će srpskoj javnosti biti ukazano na to koliko je podela – poreskim obaveznicima preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK) rizik i trošak, a bankama profit, pogrešna i pogubna po sve poreske obveznike u Srbiji. Konferencija će trajati 90 minuta, od čega će 30 minuta biti saopštenje za medije, a ostatak vremena će biti rezervisano za pitanja novinara. Pozivamo Vas da budete naši gosti i da svojim prisustvom i učešćem ubrzate rešavanje problema kojim je ugrožena egzistencija hiljada građana u Srbiji, a čijim rešavanjem će svi biti na dobitku – korisnici kredita, banke, svi poreski obveznici i država Srbija. Za više informacija pogledajte link Medija Centra. S' poštovanjem, Upravni odbor CHF SRBIJA Presuda Apelacionog suda u Piraeusu, br. 791/2017, od 29.12.2017.godine - Sud potvrđuje sve navode iz prvostepene presude i dodatno ističe da krediti indeksirani u švajcarskim francima nisu obični krediti, već složeni finansijski proizvod sa izuzetno velikim rizicima, o kojima banke nisu informisale potrošače prilikom ugovaranja kredita.
Dana 24. maja 2016.godine sud u Atini je doneo presudu 334/2016 u sporu po kolektivnoj tužbi koju su pokrenule potrošačke organizacije u Grčkoj zajedno sa Udruženjem korisnika kredita indeksiranih u CHF (Grčka organizacija potrošača, Udruženje potrošača sa Krita i Udruženje korisnika CHF indeksiranih kredita) protiv EFG Eurobank Ergasias SA, kojom je sud zabranio Eurobanci da koristi bilo koju odredbu ugovora o kreditu koja ima za posledicu obavezu potrošača da plaća anuitet u protivvrednosti švajcarskog franka po kursu na dan plaćanja, kao i da koristi ugovorne odredbe kojima je banka bila ovlašćena da konvertuje glavnicu kredita u evre po kursu švajcarskog franka na dan raskida ugovora. Sud je zabranio Eurobanci da se pozove ili da koristi bilo koju odredbu ugovora koja za rezultat ima da korisnik kredita priznaje svoj dug obračunat u švajcarskim francima kao tačan i legitiman. Sud je naložio Eurobanci da ne može prigovoriti na bilo koje plaćanje koje je izvršeno po kursu na dan davanja kredita, odnosno da mora prihvatiti kao tačna sva plaćanja po inicijalnom kursu. Sud je zabranio Eurobanci da raskine bilo koji ugovor u kome se plaćanje vrši po kursu švajcarskog franka na dan davanja kredita, kao i da u slučaju raskida ne sme konverovati ostatak glavnice u evre po kursu švajcarskog franka na dan raskida. Konačno, sud je naložio Eurobanci da izvrši preračunavanje svih CHF indeksiranih kredita – i to kako anuiteta, tako i glavnice, na osnovu kursa na dan davanja kredita i zapretio Eurobanci kaznom od 3.000,00 evra za svako pojedničano kršenje predmetne sudske odluke. Ukratko, sud u Atini je takvom odlukom u celosti stavio indeksaciju u švajcarskom franku van snage, i to ne samo za ubuduće, već od početka ugovora, sa anuliranjem svih posledica indeksacije. Sud je ovakvu odluku doneo na bazi Zakona 2251/1994 (koji zakon je u celosti implementirao Direktivu EEZ 93/13 o nepoštenim ugovornim odredbana) nalazeći da ugovorne odredbe i uslovi u CHF indeksiranim kreditima ne ispunjavaju zahtev transparentnosti, odnosno da iako odredbe mogu biti gramatički tačne, da potrošači nisu dobili adekvatne i potpune informacije u vezi ozbiljnog valutnog rizika, kao i da nisu mogli da predvide, na bazi jasnog i merljivog kriterijuma, ekonomske posledice koje mogu nastati, a posebno da nisu mogli da shvate i predvide ukupan trošak kreditiranja koji je nedefinisan i koji može biti uvećan ne samo u anuitetu, već i u glavnici. Nedostatak transparetnosti, po grčkom sudu, nije prevaziđen ni ponudom za hedžovanje rizika (fiksiranje budućih plaćanja po unapred ugovorenom kursu) koja je data sa indeksiranim kreditom, jer potrošaču niko nije objasnio na jasan i razumljiv način kako deluje mehanizam indeksacije i koje mogu biti posledice i to ne samo na anuitet, već prvenstveno na glavnicu kredita. Na kraju, sud je istako da nepoštenost ugovornih odredbi o indeksaciji proizilazi i iz toga što su rizici ovih kredita izjednačeni sa investicionim rizicima, čime je po prvi put grčki sud ukazao na investicionu prirodu ovih kredita. Dana 29.12.2017.godine, doneta je Presuda Apelacionog suda u Piraeusu, br. 791/2017, kojom je sud potvdio sve navode iz prvostepene presude i dodatno istakao da krediti indeksirani u švajcarskim francima nisu obični krediti, već da se radi o složenom finansijskom proizvodu sa izuzetno velikim rizicima, o kojima banke nisu informisale potrošače prilikom ugovaranja kredita. Apelacioni sud je naveo da potrošači nisu bili svesni da su potpisivanjem ovih ugovora zapravo potpisali međuvalutni swap, zbog čega nisu ni mogli da shvate rizik kome se izlažu. Sud je utvrdio: - da ugovorne odredbe nisu bile transparetne, jer nije tačno i razumljivo objašnjen mehanizam uticaja drugih događaja na promenu kursa, na osnovu čega bi potrošač mogao znati i shvatiti kakve ekonomske posledice na njega ugovorena valuta proizvodi u budućnosti; sud je posebno imao u vidu legitimno očekivanje potrošača da će se plaćanjem ugovorenih anuiteta njegov dug smanjivati, a ne rasti; - da su krediti indeksirani u švajcarskom franku neposredno povezani sa deviznim tržištem (a kretanja na deviznom tržištu zavise od raznih socijalno–političkih uslova, inflacije, platnog bilansa, delovanja državne uprave ili centralne banke i tako redom), o čemu su potrošači takođe morali da budu obavešteni; - da potrošačima nije bilo saopštena činjenica da je početkom 2007.godine, postojala depresijacija valutnog rizika evra od 30 %, a što o čemu je banke informisao MMF iste godine; - da je banka morala da pruži informacije kako će tačno delovati na preostali dug velika depresijacija evra i istovremeno povećanje kamatnih stopa; - da je o takvom konkretnom proizvodu, koji nije obični hipotekarni kredit, nego je složeni finansijski proizvod, banka morala informisati potrošače putem posebnih savetnika s posebnim kvalifikacijama za takav posao; - da banka nije ponudila potrošačima mogućnost zaštite od rizika promene kursa, dok je sebe od takvih rizika potpuno zaštitila; - da je banka znala da potrošači nisu imali izvore prihoda u švajcarskom franku, te da nisu špekulisali kod ugovaranja kredita kao ulagači, nego su taj kredit uzeli isključivo zbog ponuđene niže kamatne stope; - na kraju, da banka znala da će doći do velike depresijacije evra i posledično do promene kreditne sposobnosti dužnika potrošača, i to iznad njihovih mogućnosti. Sa velikim nestrpljenjem očekujemo da će se tokom 2018.godine i u Srbiji doneti prve presude u kojima će se utvrditi nepoštenost odredbi o indeksaciji kredita u švajcarskom franku, a posebno će nam zadovoljstvo biti ako se neko od sudija osmeli da ih proglasi i nezakonitim, jer u Srbiji, ponavljamo, indeksirani krediti nikada nisu bili zakonom dozvoljeni. U Srbiji korisnik kredita, po Zakonu o obligacionim odnosima iz 1978.godine, ima samo dve obaveze – da vrati primljeni novac i plati ugovorenu kamatu. UPRAVNI ODBOR CHF SRBIJE |
CHF SRBIJAArchives
November 2019
Categories |