Izvor: Politika Autor: Jelica Antelj Ponedeljak, 30.09.2019. u 12:31 Korisnik koji je 2008. godine uzeo kredit od 5,7 miliona dinara, na rok od 30 godina i s kamatom od četiri odsto godišnje, do 2019. platio je banci 6,5 miliona dinara Prosečno potraživanje vlasnika korisnika kredita indeksiranih u švajcarskom franku prema bankama u Hrvatskoj iznosiće, prema prvim procenama, oko 50 odsto isplaćene glavnice s kamatama. Ono što je posle odluke Vrhovnog suda Hrvatske potvrđeno jeste da su banke radile nezakonito, da je valutna klauzula ništava i da su povređena kolektivna prava korisnika ovih kredita. Sasvim dovoljno razloga da dužnici presaviju tabak i u privatnim tužbama zatraže od banaka ono što su godinama nepravično plaćali. I u Hrvatskoj, koja ima 120.000 ovakvih kredita, ali i u Srbiji, gde ih je tek 18.000, dužnici postavljaju ista pitanja – da li su i oni preplatili svoj kredit i da li će u slučaju da su potpisali ugovor o konverziji ili svoj kredit ranije konvertovali u evro imati pravo da tuže banke. Iz Udruženja za zaštitu korisnika ovih kredita su jednoglasni – svako ko je podigao ovakav kredit od 2008. godine sigurno ga je preplatio, a iznos u pojedinačnim slučajevima zavisi od visine kredita, kamate, roka na koji je kredit uzet, da li je ugovor raskinut ili ne, kao i od aktiviranih sredstava obezbeđenja u vreme ugovaranja. U Udruženju CHF Srbija za „Politiku” su napravili računicu jednog kredita u „švajcarcima” koji ilustruje u suštini na koji način su i u kojoj meri ovi krediti preplaćeni. – Korisnik koji je 2008. godine uzeo kredit od 5,7 miliona dinara, na rok od 30 godina i s kamatom od četiri odsto godišnje, do 2019. platio je banci 6,5 miliona dinara. Bez indeksacije kredita, dužnik bi u ovom slučaju dugovao oko 9,8 miliona dinara – navode u ovom udruženju. Stanje duga po ovom kreditu ove godine je u dinarima (pre konverzije) samo na ime glavnice iznosilo 8,5 miliona dinara, a posle konverzije u evro 5,2 miliona dinara. Dakle, bez indeksacije kredita valutom švajcarskog franka, korisnik kredita bi 2019. godine dugovao banci, na ime glavnice i kamate, ukupno četiri miliona, a nakon konverzije duguje samo na ime glavnice iznos od preko pet miliona, objašnjavaju nadležni. Ugovorom o konverziji kojim je banka dužniku otpisala 38 odsto glavnog duga, umanjene su buduće rate i dovedene praktično na nivo kao da je korisnik od početka imao kredit u evrima, ali prekomerno plaćanje koje je trajalo od 2013. godine, a naročito posle 2015. nije u celosti obeštetilo korisnika kredita jer su banke insistirale da se Zakon o konverziji odnosi samo na buduće vreme, ali ne i na period pre toga, kada je najveća šteta po korisnike i napravljena. Na pitanje koliko procenjuju da bi banke u Srbiji u jednom trenutku trebalo da vrate korisnicima u Srbiji, u Udruženju CHF kažu da nemaju takvu računicu, niti se oni kao udruženje bave tim pitanjem. – Niko ne želi da se izjašnjava o tome, što je i logično, jer su krediti i različitih iznosa i vremena otplate, kamata. Dodatan problem izazvalo je to što su banke jednostrano povećavale kamate što je poremetilo i glavnice, pa je praktično nemoguće govoriti o nekom iznosu, čak i okvirnom – kažu za „Politiku” u ovom udruženju. Interesantnije je, dodaju, pitanje koliko će banke prihodovati po osnovu Zakona o konverziji jer je to sigurno u sumi veće nego što će korisnicima kredita po svim osnovama platiti. One nisu imale nijedan dinar likvidnog odliva, već samo računovodstvena smanjenja plasmana (koji svakako nisu bili realni), a s druge strane, dobijaju 15 odsto vrednosti ukupno konvertovanih kredita, i to putem emitovanja državnih obveznica. – Dakle, banke nisu imale nikakav trošak, već samo rashod, ali zato bi bilo pošteno da kažu i koliko prihoda će imati zbog donetog zakona, s obzirom na to da su se konverzijom od preko 90 odsto spornih kredita oslobodile velikog broja problematičnih plasmana, a time i rezervacija za te kredite koji su sada ponovo postali redovni u otplati. Ta oslobođena sredstva raspoloživa su bankama za nove plasmane – kažu u ovom udruženju. Oni objašnjavaju da ne treba zaboraviti ni činjenicu da se bankama zbog konverzije ozbiljno smanjio rizik nenaplativosti ovih kredita, koji je izvesno bio u uzlaznoj putanji zbog apresijacije vrednosti švajcarskog franka u odnosu na evro. Od maja 2019. godine, kada je donet zakon, za samo tri meseca švajcarski franak je apresirao preko 3,5 odsto, što je ozbiljan rast. Drugo pitanje koje je već sada aktuelno jeste koliko novca će banke vratiti Nacionalnoj korporaciji za osiguranje stambenih kredita – NKOSK – imajući u vidu da sva plaćanja koja je NKOSK izvršio nisu priznata korisniku kredita za umanjenje duga, već će ih on u budućnosti platiti. – Jedan isti dug tako će biti plaćen dva puta – jednom korporacija, drugi put korisnik. Zbog svega navedenog, niko tu neće mnogo ni izgubiti ni dobiti, već se samo izvršiti određene raspodele, a posebno treba imati u vidu da je udeo kredita indeksiranih u švajcarskim francima već 2019. godine bio manji od pet odsto ukupnih plasmana, te nema govora o bilo kakvim značajnim uticajima ovih kredita na bankarski sektor – zaključuju u udruženju.
0 Comments
Izvor: Politika Autor: Jelica Antelj Petak, 20.09.2019. u 18:00 Banke u ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici će, prema procenama, građanima vratiti oko dve milijarde evra, dok se kod nas taj iznos nezvanično procenjuje na oko 600 miliona evra Presuda Vrhovnog suda Hrvatske o ništavosti valutne klauzule u slučaju kredita indeksiranih u švajcarskim francima mogla bi da donese korist i svim drugim dužnicima u Evropi, pa i u Srbiji. Usklađena sa stavom Evropskog suda pravde, koji podrazumeva potpunu restituciju kredita i vraćanje preplaćenog novca s kamatama, ova presuda je potpuno nova šansa za vlasnike spornih kredita.
Za 125.000 dužnika u Hrvatskoj vrata sudova su otvorena i do 2023. godine imaju rok da podnose pojedinačne tužbe i traže obeštećenje od banaka. Prema nekim procenama, banke u Hrvatskoj bi klijentima trebalo da vrate oko dve milijarde evra, dok se u Srbiji taj iznos nezvanično procenjuje na oko 600 miliona evra. Kako za „Politiku” kaže advokat Vojin Biljić, stručnjak za evropsko pravo, bilo je pitanje trenutka kada će se ovo desiti. Od momenta kada je Evropski sud pravde stao na stanovište da novac mora da se vrati građanima, bilo je jasno da će se problem „švajcaraca” rešiti na isti način u svim zemljama. Pa i u Srbiji. – Smatram da će u Srbiji svi vlasnici ovih kredita dobiti pun iznos, biće im vraćeno sve što su im banke uzele, samo je pitanje trenutka. Morala je to da uradi i Mađarska po presudi Evropskog suda pravde iako je država faktički otkupila dug od banaka. Moraće i Srbija – kaže Biljić. Na pitanje od čega to zavisi, on kaže da bi bilo dovoljno da Vrhovni sud Srbije koriguje stav koji je zauzeo po ovom pitanju. – Dovoljno bi bilo da stane na stanovište koje je u saglasnosti s praksom Evropskog suda pravde, a to je da je posledica ništavosti restitucija kredita u punom iznosu – dodaje Biljić. Srbija je u međuvremenu donela Zakon o konverziji koji je bio spasonosno rešenje za porodice u Srbiji koje je ovo zaduživanje dovelo u tešku materijalnu situaciju. Ono što je najvažnije, pravo na puno obeštećenje u Srbiji imali bi i oni građani koji su s bankama potpisali ugovore o konverziji kredita. Advokat Jelena Pavlović, član udruženja CHF Srbija, kaže za naš list da se u Zakonu o konverziji nisu našle pojedine odredbe na kojima su banke insistirale, što ide u korist građana. – Prilikom pregovaranja banke su tražile da zakon sadrži odredbu koja kaže da zaključeni ugovor o konverziji ima snagu vansudskog poravnanja. To bi značilo da se potpisivanjem ugovora svi sporni odnosi između banke i klijenta u ovom slučaju rešavaju. Mi smo se izričito protivili tome i ta odredba nije ušla u tekst zakona – objašnjava Pavlovićeva. Suština je, dodaje, da se posledice ništavosti ne mogu osnažiti zakonom. To je u martu potvrdio i Evropski sud pravde, koji je čak i „prekorio” Mađarsku zbog donošenja zakona jer, kada je reč o ništavosti, sudovi odlučuju samo o tome da li se ugovor stavlja van snage u celosti ili samo u određenim delovima. – Međutim, u Srbiji, gde je pitanje kredita u „švajcarcima” postao ozbiljan socijalni problem, mi smo pristali da se Zakon o konverziji ipak donese jer je to za većinu dužnika spas. To ne znači da je ništavost osnažena niti zakon tako nešto predviđa – objašnjava naša sagovornica. Na pitanje šta presuda iz Hrvatske može da nam donese i šta bi korisnici u Srbiji sada trebalo da preduzmu, Pavlovićeva kaže da je situacija sada izvesnija i da bi bilo najbolje sačekati da se praksa spontano formira. – Banke su tražile da Zakon o konverziji važi od 2019. godine, međutim, indeksacija je ostvarila svoj pravi efekat ranijih godina. Ljudi su ozbiljno preplatili svoje kredite i napravljena im je ekonomska šteta. Banke se, dakle, nisu vratile u prošlost i ispravile posledice te ništavosti, nego su za ubuduće smanjile rate i dovele ih u realan nivo. Ali šta da radimo sa činjenicom da je neko minimum deset godina plaćao kredit pod nepovoljnim uslovima – zaključuje naša sagovornica. Izvor: Politika, Autor: Jelica Antelj četvrtak, 19.09.2019. u 14:55 Posle presude Vrhovnog suda dužnici do 2023. godine mogu da tuže banke i u pojedinačnim sudskim postupcima traže povraćaj preplaćenog novca Korisnici kredita u švajcarcima pobedili su banke, od juče prenose hrvatski mediji, pošto je konačno potvrđena presuda iz 2013. godine kojom je valutna klauzula proglašena nepoštenom i ništavom. Posle osam godina borbe na sudovima, Vrhovni sud Hrvatske je saopštio da su banke krive za nezakonito postupanje prema korisnicima stambenih kredita ugovorenih u švajcarskim francima i da su povredile kolektivne interese i prava zaduženih građana.
Posle ove odluke vlasnici kredita u švajcarcima od sada pa do 2023. godine u pojedinačnim sudskim postupcima mogu da traže povraćaj preplaćenog novca od banaka. Ovu vest s oduševljenjem je dočekalo 125.000 korisnika ovih kredita u Hrvatskoj, koji će sada tražiti potpuno obeštećenje od banaka, bez obzira na činjenicu da je više od 90 odsto njih 2015. godine konvertovalo svoje dugove iz švajcarskog franka u evro. Vrhovni sud Hrvatske je, kako pišu tamošnji mediji, odbio kao neosnovanu reviziju svih osam banaka na pravnosnažnu presudu Višeg trgovačkog suda u Zagrebu kojom je utvrđeno da su odredbe o indeksiranju kredita u švajcarski franak i jednostranoj izmeni kamate nepoštene i ništave. Sud je takođe utvrdio da postoji pravni interes potrošača za utvrđivanje ništavosti ovih odredbi, bez obzira na konverziju. Što je najvažnije, u presudi se navodi da su tužene banke imale saznanja o izvesnoj budućoj promeni švajcarskog franka prema kuni, na štetu potrošača i bez obzira na to podstrekivale su ih da ipak zaključe ugovore. Na presudu su reagovale i hrvatske banke koje su juče saopštile da razmatraju dalje pravne korake koje su im na raspolaganju u Hrvatskoj i u EU. Prema ranijim procenama, reč je o oko dve milijarde evra, koliko bi banke bile u obavezi da vrate klijentima. Advokat Jelena Pavlović, član udruženja CHF Srbija, kaže za naš list da se mogla očekivati ovakva presuda Vrhovnog suda Hrvatske jer je evropska praksa u pogledu spornih kredita potpuno ujednačena i u korist potrošača. Na istom stanovištu je i Vrhovni kasacioni sud u SrbijiKako za „Politiku” kažu u hrvatskom udruženju „Franak”, to znači da svih 125.000 vlasnika kredita u švajcarcima ima širom otvorena vrata prema sudovima. – Mogu privatno da tuže banke i potražuju novac koji su do sada neosnovano platili bankama. Do sada ima 30.000 tužbi, a u našem udruženju očekujemo da će ih do 2023. godine biti više od 100.000 – kažu u Udruženju „Franak”. Advokat Jelena Pavlović, član udruženja CHF Srbija, kaže za naš list da se mogla očekivati ovakva presuda Vrhovnog suda Hrvatske, jer je evropska praksa u pogledu spornih kredita potpuno ujednačena i u korist potrošača. Na istom stanovištu je i Vrhovni kasacioni sud u Srbiji. – Ovakva odluka Vrhovnog suda Hrvatske predstavlja i direktan odgovor na pitanje da li konverzija indeksa znači stavljanje tačke na obeštećenje korisnika koji su izvršili prelazak na evro indeks – kaže Pavlovićeva. Ona dodaje da praksa Hrvatske i Evropskog suda pravde potvrđuje da se posledice ništavosti ne mogu ozakoniti, a naši zakoni su u tom delu identični. – Nama u Srbiji ostaje da se bavimo pravnim posledicama ništavosti indeksacije u valuti švajcarski franak, jer je u tom delu Vrhovni kasacioni sud predložio konverziju u evro valutu i istorijsku kamatu na evro indeksirane kredite. To ne može biti rešenje jer za to ne postoji pravni osnov u bilo kom zakonu. Takvu preporuku treba sagledati u istorijskom kontekstu, s obzirom na to da je neposredno nakon objavljenog stava Vrhovnog kasacionog suda Srbije počeo rad na donošenju Zakona o konverziji spornih kredita u indeks evro – objašnjava Jelena Pavlović. Ona ističe da je donošenje Zakona o konverziji bilo spasonosno rešenje za hiljade porodica u Srbiji i u svakom slučaju značajno je relaksiralo sve zainteresovane strane. Oslanjanje samo na sud je, kaže, rešenje koje je dugotrajno, iscrpljujuće i stoga nedostižno za mnoge korisnike kredita. Tresu se i poljske banke Krediti u švajcarcima ponovo tresu i Poljsku. Tamošnjim bankama je u poslednjih mesec dana čak i znatno pala vrednost na berzi, jer se ulagači plaše odluke Evropskog suda pravde u vezi s ovim kreditima. Poljske banke su inače proizvoljno, a ne tržišno određivale kurs švajcarskog franka kada su ovi krediti 2008. godine bili jeftini i popularni. Zbog toga se očekuje da će evropski sud poljske kredite u francima proglasiti ništavim. Ukoliko se to dogodi (presuda se očekuje do kraja ovog meseca) i Poljaci tuže banke, procenjuje se da bi banke morale da isplate odštetu u iznosu od 16 milijardi dolara. |
CHF SRBIJAArchives
November 2019
Categories |