CHF SRBIJA
  • NASLOVNA
  • O NAMA
  • ANALIZA PREVARE
    • Tekstovi ekonomskog tima
    • Tekstovi pravnog tima Centra
  • DOKAZI
    • Zakoni
    • Predugovorna faza
    • Iskustva iz regiona
    • Kreiranje novca za kredite
    • negativne kamate
    • Razno
    • FORUM
  • Izdvojeno
  • NOVOSTI
    • zahtevi sudovima i institucijama
  • KONTAKT
    • Prijavite se

VISOKI SAVET SUDSTVA DONEO ODLUKU O IZBORU SUDIJA

6/16/2019

0 Comments

 
Високи савет судства на седници одржаној 4. јуна 2019. године, по огласу објављеном у ,,Службеном гласнику РС“ број 8/19 од 8. фебруара 2019. године и ,,Службеном гласнику РС“, број 11/19 од 20. фебруара 2019. године , донео је

I Одлуку о избору четири судија у Апелациони суд у Крагујевцу:

1. Светлана Илић, судија Основног суда у Параћину,
2. Марица Петровић, судија Основног суда у Крагујевцу,
3. Драгана Стефановић Лабан, судија Основног суда у Крагујевцу,
4. Драган Јанићијевић, судија Вишег суда у Јагодини,

II Одлуку о избору четири судије у Апелациони суд у Нишу:

1. Миљана Стојковић, судија Вишег суда у Нишу,
2. Даниела Радовић, судија Основног суда у Нишу,
3. Биљана Стаменковић, судија Основног суда у Нишу,
4. Горан Контић, судија Привредног суда у Нишу.

III Одлуку о избору пет судија у Апелациони суд у Новом Саду:

1. Владимир Ивковић, судија Вишег суда у Новом Саду,
2. Весна Арлов, судија Вишег суда у Шапцу,
3. Ивана Стеванов, судија Вишег суда у Новом Саду,
4. Биљана Мартиновић Беговић, судија Вишег суда у Сремској Митровици,
5. Весна Душић, судија Вишег суда у Новом Саду.

IV Одлуку о избору десет судија у Апелациони суд у Београду:

1. Иван Илић, судија Вишег суда у Београду,
2. Весна Секулић, судија Вишег суда у Београду,
3. Радмила Радић, судија Вишег суда у Београду,
4. Драган Милошевић, судија Вишег суда у Београду,
5. Ирена Труфуновић Радуловић, судија Вишег суда у Београду,
6. Сања Агатоновић, судија Вишег суда у Београду,
7. Весна Џелетовић Цуцић, судија Вишег суда у Београду,
8. Снежана Савић Сабљић, судија Вишег суда у Београду,
9. Марко Јоцић, судија Вишег суда у Смедереву,
10. Маја Илић, судија Вишег суда у Београду.

V Одлуку о избору једног судије за Виши суд у Новом Пазару:

1. Весна Луковић, судија Основног суда у Новом Пазару.

VI Одлуку о избору три судије за Виши суд у Лесковцу:

1. Мирољуб Цакић, судија Основног суда у Лесковцу,
2. Александар Перуновић, судија Основног суда у Лесковцу,
3. Сузана Арсић, судија Основног суда у Лесковцу.

VII Одлуку о избору две судије за Виши суд у Смедереву:
1. Лидија Јовановска, судија Основног суда у Смедереву,
2. Александар Јоцовић, судија Основног суда у Смедереву.

VIII Одлуку о избору две судије за Виши суд у Јагодини:

1. Јасмина Цветковић, судија Основног суда у Јагодини,
​2. Љиљана Станковић, судија Основног суда у Јагодини.
Izbor sudija 04.06.1154272956
File Size: 79 kb
File Type: pdf
Download File

0 Comments

ŠVAJCARAC

4/23/2019

0 Comments

 
Emisija: Privrednik
Autor  i voditelj :Slaviša Vasiljević
Razgovor sa Jelenom Pavlović, članom UO Udruženja CHF Srbija
Tema: Švajcarac
0 Comments

SNIMAK KONFERENCIJE ZA JAVNOST CHF SRBIJA -15.04.2019.

4/16/2019

0 Comments

 
0 Comments

CHF SRBIJA - Konferencija za javnost - ponedeljak 15 april 2019.godine, 14h

4/13/2019

0 Comments

 
Centar za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF SRBIJA
Matični broj 28208227 PIB,  109637901, šifra delatnosti 9499
Ul. Cara Lazara 5-7, 11 000 Beograd
Е-mail: chfsrbija@gmail.com
www.chfsrbija.rs
 
 
Poštovani,
 
 
Imajući u vidu da je Vrhovni kasacioni sud konačno postavio temelje zaštite korisnika kredita indeksiranih u valuti švajcarskog franka na način kako su to uradile 13 evropskih zemalja, kao i da je u najavi donošenje Zakona o konverziji spornih kredita, a da je tema u velikom fokusu javnosti
 
Udruženje za zaštitu korisnika bankarskih usluga CHF SRBIJA
Vas poziva na
Konferenciju za štampu
 
koja će se održati u ponedeljak 15 aprila 2019.godine u 14 časova, u  Medija Centru II sprat, Terazije 3.
 
Konferencija ima za cilj da:


1. Informiše javnost o efektima Pravnog stava Vrhovnog kasacionog suda od 02. aprila 2019. godine
2. Informiše javnost o Zakonu o konverziji koji je u najavi

3. Odgovori na sva pitanja medija
 
Pozivamo Vas da budete naši gosti.
 
Govore:
 
1. Jelena Pavlović, član Upravnog odbora Udruženja CHF Srbija
2. Milan Matić, član Upravnog odbora Udruženja CHF Srbija
3. Vojin Biljić, advokat
4. Milorad Ilić, ekonomista
 
 
S' poštovanjem
 
Upravni odbor
CHF SRBIJA
 
 


0 Comments

ZAKON O DINARIZACIJI SVIH STAMBENIH KREDITA INDEKSIRANIH STRANIM VALUTAMA

4/9/2019

0 Comments

 
Preambula
​
Imajući u vidu da je:


  • Zakonom o obligacionim odnosima iz 1978.godine, odredbom člana 1065 jasno definisano da korisnik kredita banci vraća novac koji je dobio i plaća ugovorenu kamatu, koja odredba je i danas neizmenjena na snazi;
  • da izmene Zakona o obligacionim odnosima koje su predložene  Prednacrtom Građanskog zakonka i kao alternativu predviđale da korisnik kredita vraća ugovoreni novac i plaća kamatu, nikada nisu stupile na pravnu snagu;
  • da je u državi Srbiji odredbom člana 394 Zakona o obligacionim odnosima imperativno propisano načelo monetarnog nominalizma, kod koga dužnik uvek vraća isti broj novčanih jedinica koje je primio, bez obzira da li je novac u međuvremenu promenio vrednost;
  • da je država Srbija radi gore navedenog izmenama Zakona o deviznom poslovanju iz 2006.godine ( Sl. Glasnik RS br.62/2006) uvela u pravni sistem mogućnost da se rezidentima odobri devizni kredit i u tu svrhu isplate devize;
  • da banke u Srbiji od 2004.godine prilikom isplate kredita nisu isplaćivale devize,već dinare, a korisnicima kredita uručivale Plan otplate u devizama, kao da su u pitanju devizni krediti;
  • da korisnici kredita u Srbiji zarade primaju samo i isključivo u dinarima;
  • da je država Srbija osnivanjem Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita preuzela na sebe kreditne rizike za stambene kredite ( kreditni rizik  - rizik da druga strana neće moći da izvrši svoje obaveze);
  • da se preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita danas velika novčana sredstva prenose na račune banaka i dalje iznose iz Srbije;
  • da je stanovništvo u Srbiji zbog prezaduženosti, naročito kod kredita koji su indeksirani u švajcarskim francima, nesposobno za potrošnju koja je nužna za pokretanje novčanih tokova svake države;
  • da se očekuje da zbog prezaduženosti uskoro nastupe veliki socijalni problemi i naglo poraste broj beskućnika;
  • da država Srbija nema novčanih sredstava da obezbedi dom za sve beskućnike i da reši probleme koji će sa njihovim porastom eskalirati;
  • da je država Srbija država socijalne pravde u kojoj su pravo na život, dostojanstvo i bezbednost garantovani svakom građaninu Ustavom Republike Srbije;


kao i da je država Srbija:
  • od 2005.godine, donošenjem Zakona o porezu na dodatu vrednost, odredbom člana 25 oslobodila banke u Srbiji plaćanja poreza na kamate, koje su do tada plaćane kao porez na usluge u iznosu od 20%;
  • dozvolila da banke ne plaćaju ni druge poreze na usluge koje su naplatile od korisnika kredita – porez na troškove obrade, porez na prihode ostvarene indeksacijom kredita, porez na troškove naplaćene na ime troškova praćenja kredita i sve ostale naknade koje nisu kamata, obzirom da neplaćanje istih nije sankcionisala, niti naknadno za iste utvrdila, obračunala i naplatila porez;
  • snažno i svim sredstvima podsticala razvoj banaka nakon 2000-tih, iako iste nisu bile u domaćem vlasništvu i to ne samo neobračunavanjem i neplaćanjem svih poreza, osim poreza na dobit ( koji porez su banke umanjivale bez bilo kakve kontole ili ograničenja), već i razradom mehanizma preko centralne banke za brzu izmenu svih propisa koje su zahtevale, a naročito omogućavanjem tim bankama da preko REPO poslova zarade ogromne količine novca, neuporedivo veće od zarada koje su ostvarivale u radu sa privrednom i stanovništvom;
  • razvoj bankarskog sektora podsticala i subvencionisanjem stambenih kredita čime im je garantovala visoke kamate;
  • nakon 2000-tih godina ničim nije ograničavala ili usmeravala kreditnu politiku banka, što je za posledicu imalo izuzetan rast potrošačkih, izuzetno skupih kredita, dok investicionih kredita koji bi pomogli razvoj Republike Srbije skoro da nije bilo ili su isti bili krajnje nepovoljni i imali su za posledicu propast  većine srpskih preduzeća;
  • da je zbog nepovoljnih bankarskih kredita država Srbija potrošila i još uvek troši ogromna budžetska sredstva na razvoj stranih investirora, obzirom da isti ne žele da se pod ovakvim uslovima zadužuju kod banaka koje posluju u Srbiji;
 
te da nakon svega, Vlada Republike Srbije sagledavjući ogromne štetne posledice koje su nastupile opisanom politikom prema bankarskom sektoru, ne samo po građane Srbije i njenu celokupnu domaću privredu, nego i po državu Srbiju u celini,  koja nije ostvarila planirani razvoj i blagostanje davanjem privilegovanog položaja bankarskom sektoru u odnosu na sve druge privredne subjekte, već je naprotiv, takav nekontrolisan i ničim ograničen rad imao za posledicu siromaštvo i prezaduženost građana Srbije i u  najavi velike socijalne nemire i probleme

to Vlada Republike Srbije, radi očuvanja života, dostojanstva i bezbednosti njenih građana, a naročito njene ustavne obaveze da štiti potrošače (što je propustila da vrši preventivno te mora naknadno)  i obezbedi da nepoštene odredbe ne obavezuju potrošače, što podrazumeva i mere zaštite od nezakonitog rada banaka, koje su osim kamate naplaćivale od građana Srbje kursne razlike za koje nikada nisu imale zakonski osnov, jer su svi krediti koje su plasirale samo i isključivo dinarski krediti

i posebno radi povećanja novčane mase u opticaju i time podsticanja kupovine i tražnje, što će za posledicu imati značajno povećanje BDP-a i blagostanja društva, države Srbije, svih njenih građana i poslovnih subjekata koji u Srbiji posluju a sve imajući u vidu


  • da je država Srbija potrošila ogromna novčana sredstva radi očuvanja pariteta sa kursom evra;
  • da je dinar punih 18 godina izuzetno stabilna valuta, bez inflacije ( niža  od ciljane) i bez devalvacije ( poslednja 2000-te godine);
  • da banke novac koji daju u obliku kredita, prvi put tada isti kreiraju, te davajući kredite i povećavajući svoju aktivu povećavaju i novčanu masu u opticaju;
  • da banke u Srbiji bez korišćenja informacionih tehnologija ne bi bile u mogućnosti izdavati više od jednog kredita dnevno  i pitanje je da li bi to bilo svaki dan, kada bi se samo oslonile na novac koji su prikupile na štednju;
  • da je poslednjih godina kreditna aktivnost banaka izuzetno niska zbog svekupne predazuženosti i da se svodi na refinansiranje, čime se novčana masa ne povećava i uloga koju banke imaju u svrhu ostvarivanja blagostanja društva se ne ostvaruje;
  • da novac na tržištu nikada nije imao manju vrednost, čak negativnu; EURIBOR ( referentna kamata na evropskom međubankarskom tržištu) i LIBOR( referentna kamata na londonskom međubankarskom tržištu) od 2015.godine su negativnih vrednosti jer banke u opštoj prezaduženosti nemaju više gde novac plasirati pa ga daju jedna drugoj i za to plaćaju kamate;
  • kamate u Srbiji na štednju su već godinama  0% godišnje, upravo zbog svega napred navedenog;
  • kamate na stambene kredite u Srbiji ( nominalne, bez indeksacije) su veće u proseku 400-500% nego u Evropskim zemlajma, iako evro nije stabilnija i sigurnija nego domaća valuta;
  • da su banke poslovni subjekti koji su bili u obavezi da poznaju sve zakonske propise Republike Srbije kada ovde posluju i da iste poštuju, a da ni jednostrano povećanje kamata niti indeksacija kredita stranim valutama u Srbiji nikada nije bila zakonom dozvoljena;
  • da je sudstvo u Srbiji krajnje neefikasnim radom stimulisalo neprofesionalno ponašanje bankaka;
  • da zbog neprofesionalnog rada banaka i neefikasnog rada sudstva, država Srbija plaća preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita značajna novčana sredstva bankama svakog meseca, kao i da joj preti da takođe građani Srbije, kao poreski obaveznici svu lošu praksu banaka plate zbog budućih odluka Suda u Strazburu, imajući u vidu da se u Strazburu postupci vode protiv država, a ne banaka
 
Vlada Republike Srbije shvata da sve mere koje propisuje MMF vode u samo još dublje siromaštvo, razaranje države Srbije i njenu dalju kolonijalizaciju;

i teži da Srbiju na krajnje legalan i legitiman način izvuče iz siromaštva, kao i sve građane Srbije u kome se već godinama nalaze

te da je isto najefikasnije izvršiti merama koje daju rezulate odmah, prekidom neosnovanog osiromašenja građana Srbije preko nezakonito indeksiranih kredita, jer se pretežni deo mesečnih prihoda građana usmeravaju samo na račune banaka za plaćanje anuieta, te za potrošnju ne ostaje dovoljna količina novca;
​
a sve pomenuto se zasnivaja na legitimnom zahtevu države da se njeni zakoni poštuju, što banke u Srbiji nisu činile već dve decenije, radi čega se predlaže Skupštini na usvajanje po hitnom postupku 

Predlog Zakona o dinarizaciji svih kredita indeksiranih stranim valutama, preuzeti ovde
Zakon o dinarizaciji svih kredita indeksiranih stranim valutama
File Size: 367 kb
File Type: pdf
Download File

0 Comments
<<Previous
Forward>>

    CHF SRBIJA

    O NAMA

    Archives

    November 2019
    October 2019
    September 2019
    June 2019
    April 2019
    March 2019
    February 2019
    January 2019
    October 2018
    September 2018
    June 2018
    May 2018
    April 2018
    March 2018
    February 2018
    January 2018
    December 2017
    November 2017
    October 2017
    September 2017
    August 2017
    June 2017
    May 2017
    April 2017
    March 2017
    February 2017
    January 2017
    December 2016
    November 2016
    October 2016

    Categories

    All

    RSS Feed

Adresa: Cara Lazara 5-7
​11000 Beograd, Srbija

Podržite naš rad

ŠTA VI MOŽETE DA URADITE
 
Ako ste poreski obaveznik, to je već dovoljan razlog da se pridružite. Niko nije dužan, a posebno ne svi građani, da plaćaju ceh neprofesionalnog rada banaka. Do sada smo to činili, ali sada se to može zaustaviti.
 
Pošaljite informacije koje mogu koristiti, pošaljite svoju priču ako želite da je objavite, napravite analizu ili izveštaj za bilo koji segment koji je relevantan za rad Centra, učlanite se u Centar ako ste u prilici, pozovite svoje prijatelje da se aktivno uključe.

Kontaktirajte nas!

    Budite u toku!

Prijavite se za novosti
Pretraga sajta:
  • NASLOVNA
  • O NAMA
  • ANALIZA PREVARE
    • Tekstovi ekonomskog tima
    • Tekstovi pravnog tima Centra
  • DOKAZI
    • Zakoni
    • Predugovorna faza
    • Iskustva iz regiona
    • Kreiranje novca za kredite
    • negativne kamate
    • Razno
    • FORUM
  • Izdvojeno
  • NOVOSTI
    • zahtevi sudovima i institucijama
  • KONTAKT
    • Prijavite se